Podmorje

Pogled ispod površine

Raznolikost životnih uvjeta

Podmorje najjužnijeg dijela Istre uz poluotok Kamenjak morfološki je vrlo raznoliko i zanimljivo. Mnogi otočići, uvale i pličine, različite dubine i tipovi morskog dna osiguravaju izvanredno veliku raznolikost staništa i organizama. U čitavom akvatoriju idući od obale prema dubljim dijelovima mora nalazimo hridinasto, kamenito, pjeskovito, šljunkovito i u najdubljim dijelovima muljevito dno. Područje graniči s dubljim otvorenim vodama sjevernog Jadrana pa stalna i jaka strujanja osiguravaju izmjenu vodenih masa i stalne dotoke svježeg mora. Najveća dubina ovdje prelazi 50 metara. S druge strane unutrašnji dio Medulinskog i Pomerskog zaljeva mirno je i zaštićeno područje. Plitko obalno područje nekih zatvorenih uvala bogato je izvorima slatke vode koje unose hranjive soli s kopna što je poticaj jačoj produkciji organske tvari u moru. Uz ovakve uvjete okoliša razvila se vrlo bogata i brojna podmorska flora i fauna.

Bogatstvo algi i cvjetnica

U infralitoralnoj zoni nalazi se dobro razvijena zajednica fotofilnih algi te je izražena njena raznolikost. Široko je rasprostranjena od površine do 20-tak metara dubine. Najprepoznatljivije vrste su padina (Padina pavonica), mnoge cistozire (Cystoseira adriatica, C. barbata, C. compressa...), jadranski klobučić (Acetabularia acetabulum), i mnoge druge. Na mnogim pjeskovitim supstratima javlja se zajednica morske cvjetnice voge (Posidonia oceanica). Naselja ove cvjetnice jedna su od najznačajnijih ekosustava sredozemlja zbog visoke produkcije, sprečavanja erozije morske obale, a organizmima služe kao rastilište, mrijestilište, boravište i sklonište. U zaklonjenim dijelovima medulinskog zaljeva dno je pjeskovito s primjesama mulja. Na takvoj se podlozi razvija morska cvjetnica čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa). Zajednica je bogata makrofaunom od rakova i bodljikaša do različitih skupina mekušaca. Među njima se najviše ističu školjkaši, a plemenita periska (Pinna nobilis) posebno je zanimljiva u posljednje vrijeme zbog masovnog pomora diljem Sredozemlja. U podmorju Kamenjaka pronađene su, za sada, samo 3 žive jedinke plemenite periske.

Ribe i rakovi

Među ribljom populacijom, neke od vrsta koje obitavaju u priobalnom pojasu su fratar (Diplodus vulgaris), špar (Diplodus annularis), pic (Diplodus puntazzo), šargo (Diplodus sargus sargus), trlja (Mullus surmuletus), pjevčić oštronosić (Tripterygion tripteronotus), babica mrkulja (Parablennius gattorugine), crnej (Chromis chromis), pirka (Seranus scriba) te knez (Coris julis). U malo dubljim dijelovima prevladavaju orada (Sparus aurata), brancin (Dicentrarchus labrax), zubatac (Dentex dentex), cipal (Mugil cephalus), a iz rupa vreba ugor (Conger conger). Nije rijetkost pri ronjenju susresti i pokojeg raka poput hlapa (Homarus gammarus) ili grmalja (Eriphia verrucosa) u plićaku. Ipak, najpoznatiji rak ovoga područja svakako je premanturska rakovica (Maja squinado). Nekoć su u Mletačkoj republici plaćali za vrijedno meso premanturske rakovice, a svojevremeno ju je na tanjuru imao i čuveni pisac Ernest Hemingway koji je hvalio ovu delikatesu. Danas se rakovice znatno slabije love, a od 1. lipnja do 30. studenog zbog toga je uveden i lovostaj. Vrijedi napomenuti da je zabranjen izlov rakovica, ali i svih ostalih rakova svim sportskim i rekreacijskim ribolovcima.

230 jedinki dobrog dupina

Do sada morska područja u općini Medulin nisu imala potrebnu adekvatnu zaštitu, no dodjeljivanjem nadležnosti nad upravljanjem morskim Natura 2000 lokalitetima Javnoj ustanovi Kamenjak učinjen je prvi korak prema aktivnoj zaštiti morskih ekosustava u općini Medulin. Akvatorij zapadne Istre, koji obuhvaća cijelo morsko područje općine Medulin, najveće je Natura 2000 područje u Istri. Populacija dobrih dupina (Tursiops truncatus) na području Akvatorija zapadne Istre (od Vrsara do punte Sv. Stipana u Šišanu), prema istraživanjima iz 2014. i 2020. broji oko 250 jedinki. Veliki je udio majki s mladuncima što ukazuje na važnost ovog područja za sve životne faze dobrih dupina, iako oni ovo područje koriste ponajviše u svrhu hranjenja. Idućih će godina biti detaljno procijenjeno trenutno stanje ovdašnje populacije s ciljem uspostave trajnog monitoringa životinje koja je oduvijek bila u suživotu s čovjekom.