Geologija

Školjkaši

Od organizama vapnenog skeleta, koji su se uspjeli fosilizirati, najznačajniji su izumrli školjkaši rudisti i oštrige čiji srodnici žive i danas. Rudisti su imali dvije ljušture, jednu u obliku izduženoga roga pričvršćenu za morsko dno, a drugu slobodnu i priraslu poput poklopca. Živjeli su u skupinama u toplim morima, zbog čega danas u Hrvatskoj uzduž cijelog primorskog pojasa nalazimo rudistne vapnence u kojima se s lakoćom mogu zamijetiti njihove ljušture. Tako uz istočnu obalu Kamenjaka nalazimo brojne rodove rudista: Agripleura, Praeradiolites, Radiolites i Durania. Oštrige kao i rudisti žive pričvršćene za morsko dno, a najbolje uspijevaju u toplom, pomalo boćatom i mirnom moru. U fosilnom obliku u stijenama nalazimo čitava ostrižišta. Na Kamenjaku su pronađena dva roda fosilnih oštriga: Exogyra i Pycnodonte.

Otisci stopala dinosaura

Poluotok Kamenjak uživa veliku paleontološku važnost zbog iznimno rijetkih otisaka stopala dinosaura pronađenih na otočiću Fenoligi i Rtu Grakalovcu. Procjenjuje se da na Fenoligi postoji oko 150 otisaka. Tragove su 1975. otkrili slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec. Ovaj je lokalitet poseban jer su na istom mjestu pronađeni otisci i mesojednih i biljojednih dinosaura i stoga što je većina otiska grupirana u staze. Iz njih je moguće odrediti način kretanja dinosaura, njihovu brzinu, veličinu te čak dobiti uvid u ponašanje. Najveća staza dužine 19,5 m sastoji se od 39 sukcesivnih otisaka životinje koja se kretala četveronoške. Te je kružno-eliptične otiske veličine 30 – 40 cm, na kojima se često mogu uočiti i tragovi zdepastih prstiju, ostavio biljojedni dinosaur – sauropod. Imao je dugačak vrat, malu glavu i ovalno tijelo. Procjenjuje se da je sauropod bio dugačak 11 metara, glava mu je bila na visini od 3 metra, a težio je čak 13 tona. Drugi tip otisaka jesu troprsti otisci dvonožnih dinosaura mesojeda – teropoda i ornitopoda. Teropodi, oštrih zubi i "ruku" s pandžama, najveći su ikad živući mesojedi. Iako većina ljudi poistovjećuju teropode s izumrlim grabežljivcima (npr. Tyrannosaurus rex), novija su istraživanja potvrdila da dinosauri i dalje ''žive'' jer su današnje ptice vjerojatno nastale upravo od malih, neletećih teropoda. Teropodi su na Kamenjaku bili i brojnošću i veličinom manji od sauropoda. Prosječna dužina stopala 15 – 20 cm govori nam da su teropodi ovdje bili dugački samo 3 metra, 1,5 metara visoki i teški oko 150 kg. Iako se sa sigurnošću spomenute skupine dinosaura ne mogu točno klasificirati u uže kategorije, pretpostavlja se da je od ornitopoda bio prisutan Iguanodon te Megalosaurus iz skupine teropoda.

Tekst je nastao u suradnji s Udrugom Zelena Istra