Geologija

Kamenjak kroz geološku prošlost

Zapisana prošlost

Život se na Zemlji pojavio prije otprilike 3.8 milijardi godina i do današnjeg se dana razvio u nebrojeno mnogo vrsta, koje nas svakim danom iznova začuđuju. Mnogobrojni fosilni ostaci u stijenama vremeplov su koji vodi u daleku Zemljinu prošlost, otkrivajući davno izgubljene prostore i njezine neobične stanovnike. Jedna takva uzbudljiva priča zapisana je i u bijelo-sivom vapnencu Kamenjaka, kojim su dugo vladali veličanstveni gmazovi – dinosauri.

Život u kredi

Vapnenačke stijene Kamenjaka nastale su taloženjem vapnenih kućica i skeleta izumrlih morskih životinja. Fosile nalazimo svugdje gdje stijene nisu prekrivene vegetacijom tako da i obična šetnja obalom može biti zapamćena po mnogim otkrićima. Na temelju fosila karakterističnih za pojedina razdoblja, poput foraminifere vrste Broeckina balcanica, ali i drugih komponenata mikrofosilne zajednice, procjenjuje se da su stijene cenomske starosti (kasna kreda, prije 98 – 93 milijuna godina). U to vrijeme kontinenti već zauzimaju raspored sličan današnjem, a ovo područje prekriva ocean Tetis. Klima je suha i topla, a na kopnu dominantna bujna tropska vegetacija. Postoje mnoge vrste paprati, golosjemenjače stagniraju, a od kritosjemenjača snažnije se razvijaju dvosupnice. Pretpostavlja se da su današnja središnja i zapadna Istra u to vrijeme bile prostrani otok, a otisci pronađeni u dijelovima Istre koji su u tom razdoblju bili pod morem govore nam da su se za vrijeme niske razine mora onuda životinje nesmetano kretale. Dok su dinosauri dominirali kopnom, u pličinama nalazimo neobične školjkaše rudiste i oštrige. Nalazi spiralnih ljušturica amonita, izumrle skupine glavonožaca otvorenog mora, govore u prilog teoriji o povremenom produbljivanju mora na području Kamenjaka.

Školjkaši

Od organizama vapnenog skeleta, koji su se uspjeli fosilizirati, najznačajniji su izumrli školjkaši rudisti i oštrige čiji srodnici žive i danas. Rudisti su imali dvije ljušture, jednu u obliku izduženoga roga pričvršćenu za morsko dno, a drugu slobodnu i priraslu poput poklopca. Živjeli su u skupinama u toplim morima, zbog čega danas u Hrvatskoj uzduž cijelog primorskog pojasa nalazimo rudistne vapnence u kojima se s lakoćom mogu zamijetiti njihove ljušture. Tako uz istočnu obalu Kamenjaka nalazimo brojne rodove rudista: Agripleura, Praeradiolites, Radiolites i Durania. Oštige kao i rudisti žive pričvršćene za morsko dno, a najbolje uspijevaju u toplom, pomalo boćatom i mirnom moru. U fosilnom obliku u stijenama nalazimo čitava ostrižišta. Na Kamenjaku su pronađena dva roda fosilnih oštriga: Exogyra i Pycnodonta.

Otisci stopala dinosaura

Poluotok Kamenjak uživa veliku paleontološku važnost zbog iznimno rijetkih otisaka stopala dinosaura pronađenih na otočiću Fenoligi i Rtu Grakalovcu. Procjenjuje se da na Fenoligi postoji oko 150 otisaka. Tragove su 1975. otkrili slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec. Ovaj je lokalitet poseban jer su na istom mjestu pronađeni otisci i mesojednih i biljojednih dinosaura i stoga što je većina otiska grupirana u staze. Iz njih je moguće odrediti način kretanja dinosaura, njihovu brzinu, veličinu te čak dobiti uvid u ponašanje. Najveća staza dužine 19.5 m sastoji se od 39 sukcesivnih otisaka životinje koja se kretala četveronoške. Te je kružno-eliptične otiske veličine 30 – 40 cm, na kojima se često mogu uočiti i tragovi zdepastih prstiju, ostavio biljojedni dinosaur – sauropod. Imao je dugačak vrat, malu glavu i ovalno tijelo. Procjenjuje se da je sauropod bio dugačak 11 metara, glava mu je bila na visini od 3 metra, a težio je čak 13 tona. Drugi tip otisaka jesu troprsti otisci dvonožnih dinosaura mesojeda – teropoda i ornitopoda. Teropodi, oštrih zubi i "ruku" s pandžama, najveći su ikad živući mesojedi.

Iako većina ljudi poistovjećuju teropode s izumrlim grabežljivcima (npr. Tyrannosaurus rex), novija su istraživanja potvrdila da dinosauri i dalje ''žive'' jer su današnje ptice vjerojatno nastale upravo od malih, neletećih teropoda. Teropodi su na Kamenjaku bili i brojnošću i veličinom manji od sauropoda. Prosječna dužina stopala 15 – 20 cm govori nam da su teropodi ovdje bili dugački samo 3 metra, 1,5 metara visoki i teški oko 150 kg. Iako se sa sigurnošću spomenute skupine dinosaura ne mogu točno klasificirati u uže kategorije, pretpostavlja se da je od ornitopoda bio prisutan Iguanodon te Megalosaurus iz skupine teropoda.


Tekst je nastao u suradnji s Udrugom Zelena Istra