Gljive

Kamen temeljac živog svijeta

Uloga gljiva iznimno važna

Često nepravedno zapostavljene i u sjeni životinja i biljaka, gljive predstavljaju „kamen temeljac“ živog svijeta. Osim što razgrađuju mrtve organske tvari i tako osiguravaju kruženje ugljika i drugih elemenata u biosferi, gljive imaju i druge životno važne uloge. Tako će npr. mikorizne gljive s kopnenim biljkama tvoriti mikorizu, tj. vezu kori­je­novog sustava biljke s micelijem (tijelom) gljive. Gljiva će tada biljci pribavljati mineralne tvari i vodu, dok će zauzvrat od biljke dobivati produkte fotosinteze. Značajna je to veza bez koje život na Zemlji ne bi bio isti, a neke orhideje naših područja ne bi postojale jer im sjemena ne mogu proklijati bez te veze. 

Različite gljive u različito doba godine

Na našim područjima, u različito doba godine, možemo pronaći plodišta različitih gljiva, neka su nadzemna, a neka podzemna. Plodišta gljiva njihov su vidljivi dio i ono što najčešće poistovjećujemo s pojmom gljive, a zapravo se radi o organu u kojem nastaju spore, a pojavljuju se samo u određenom dijelu godine. Najčešće to biva u proljeće i jesen, a tada će se na jugu Istre najčešće pronaći plodišta borovih vrganja, hrastovih sjajnica, puhara, sunčanica te nekoliko plodišta podzemnih gljiva, tartufa.

Dosadašnja istraživanja gljiva

Ukupno 97 vrsta gljiva

Na područjima značajnih krajobraza Donji Kamenjak i medulinski arhipelag te Gornji Kamenjak zabilježeno je ukupno 97 vrsta gljiva koje tvore nadzemna plodišta. Od toga je 16 vrsta po prvi puta pronađeno na području Hrvatske, a dodatnih osam (8) vrsta do sada je u Hrvatskoj pronađeno na najviše tri lokaliteta. Drugim riječima, približno 25% ovdje pronađenih vrsta možemo smatrati rijetkima u Hrvatskoj, što značajnim krajobrazima daje važnost u očuvanju hrvatske bioraznolikosti gljiva. Dodamo li ovome i rezultate istraživanja podzemnih gljiva u kojem je određeno minimalno 5 vrsta, jasno će biti koliko je Kamenjak važan za ove neobične, ali vrlo važne organizme.