Flora

Područje premanturskog poluotoka prava je botanička riznica regije.

Botanička riznica regije

Izuzetno su vrijedna staništa i pustenastog jarmena (Anthemis tomentosa) kojem su Kamenjak i Marlera jedina dva poznata nalazišta u Hrvatskoj. Više od 600 zabilježenih vrsta čini ovo područje izuzetnim žarištem bioraznolikosti na već značajno bioraznolikom području Sredozemlja i Jadrana. Najvredniji su dakako travnjaci koji su dom mnoštvu zanimljivih vrsta, prvenstveno orhidejama koje na području Punte broje 30-ak vrsta. Dvije od njih prave su istrijanke jer rastu samo na području južne Istre, a njihova imena dovoljno govore o njihovom podrijetlu. Riječ je, dakako, o istarskoj (Serapias istriaca) i pulskoj kukavici (Serapias x pulae). Potonja je, doduše, hibrid istarske i jezičaste kukavice (Serapias lingua).

Staništa kritično ugroženih vrsta

Izuzetno su vrijedna staništa i pustenastog jarmena (Anthemis tomentosa) kojem je Kamenjak jedino poznato nalazište u Hrvatskoj. Uskolisni slak (Convolvulus lineatus) i žuta kičica (Cicendia filiformis) također se jedino kod nas mogu pronaći u Hrvatskoj, a papratnjača imena zimski jednolist (Ophioglossum lusitanicum) posebno je zanimljiva. Nakon što je prvi put u Hrvatskoj zabilježena polovicom 19. stoljeća, ova se biljka više od sto godina nije pojavljivala u zapisima. Tek se 1974. godine ponovno zabilježuje oko Pomerskog zaljeva, a 1994. uvrštava u crvenu knjigu flore Hrvatske kao kritično ugrožena vrsta.

Od kamenjara do visokih borova

Od kamenjara i travnjaka, preko grmolikog raslinja pa sve do makija i šuma, područje Kamenjaka sadrži složeni mozaik staništa.

Grmoliko raslinje obuhvaća staništa poput gariga koji sadrže bušine (Cistus sp.) i igličasto grmlje: borovicu i šmriku (Juniperus sp.). Isto tako, raširena makija hrasta crnike (Quercus ilex) mjestimično prelazi i u pravu mediteransku šumu, iako još uvijek skrivenu ispod visokih alepskih borova (Pinus halepensis).

Začinsko, jestivo i ljekovito bilje područja Kamenjaka i parka-šume

Soline obiluju začinskim, jestivim i ljekovitim biljem. Dok se na sušim predjelima i kamenjarima nalazi mnoštvo bušina (Cistus sp.), kadulje (Salvia officinalis), timijana (Thymus vulgaris) i smilja (Helichrysum italicum), na područjima pod garigom i makijom nalazimo i mirtu (Myrtus communis), mastiku (Pistacia lentiscus) i sočnu planiku (Arbutus unedo). Na nekim prethodno zidanim ili kultiviranim lokalitetima nalazimo lovor (Laurus nobilis), ružmarin (Salvia rosmarinus), origano (Origanum vulgare) i ostalo uzgojno bilje. Isto tako, sva područja obiluju šparogama (Asparagus acutifolius), jednom od najpopularnijih proljetnih poslastica Istre.