Flora

Područje premanturskog poluotoka prava je botanička riznica regije.

Botanička riznica regije

Područje premanturskog poluotoka prava je botanička riznica regije. Više od 600 zabilježenih vrsta čini ovo područje izuzetnim žarištem bioraznolikosti na već značajno bioraznolikom području Sredozemlja i Jadrana. Najvredniji su dakako travnjaci koji su dom mnoštvu zanimljivih vrsta, prvenstveno orhidejama koje na području Punte broje 30-ak vrsta. Dvije od njih prave su istrijanke jer rastu samo na području južne Istre, a njihova imena dovoljno govore o njihovom podrijetlu. Riječ je, dakako, o istarskoj (Serapias istriaca) i pulskoj kukavici (Serapias x pulae). Potonja je, doduše, hibrid istarske i jezičaste kukavice (Serapias lingua).

Staništa kritično ugroženih vrsta

Izuzetno su vrijedna staništa i pustenastog jarmena (Anthemis tomentosa) kojem je Kamenjak jedino poznato nalazište u Hrvatskoj. Uskolisni slak (Convolvulus lineatus) i žuta kičica (Cicendia filiformis) također se jedino kod nas mogu pronaći u Hrvatskoj, a papratnjača imena zimski jednolist (Ophioglossum lusitanicum) posebno je zanimljiva. Nakon što je prvi put u Hrvatskoj zabilježena polovicom 19. stoljeća, ova se biljka više od sto godina nije pojavljivala u zapisima. Tek se 1974. godine ponovno zabilježuje oko Pomerskog zaljeva, a 1994. uvrštava u crvenu knjigu flore Hrvatske kao kritično ugrožena vrsta.

Od kamenjara do visokih borova

Od kamenjara i travnjaka, preko grmolikog raslinja pa sve do makija i šuma, područje Kamenjaka sadrži složeni mozaik staništa.

Grmoliko raslinje obuhvaća staništa poput gariga koji sadrže bušine (Cistus sp.) i igličasto grmlje: borovicu i šmriku (Juniperus sp.). Isto tako, raširena makija hrasta crnike (Quercus ilex) mjestimično prelazi i u pravu mediteransku šumu, iako još uvijek skrivenu ispod visokih alepskih borova (Pinus halepensis).

Začinsko, jestivo i ljekovito bilje Područja Kamenjaka i parka-šume

Soline obiluju začinskim, jestivim i ljekovitim biljem. Dok se na sušim predjelima i kamenjarima nalazi mnoštvo bušina (Cistus sp.), kadulje (Salvia officinalis), timijana (Thymus vulgaris) i smilja (Helichrysum italicum), na područjima pod garigom i makijom nalazimo i mirtu (Myrtus communis), mastiku (Pistacia lentiscus) i sočnu planiku (Arbutus unedo). Na nekim prethodno zidanim ili kultiviranim lokalitetima nalazimo lovor (Laurus nobilis), ružmarin (Salvia rosmarinus), origano (Origanum vulgare) i ostalo uzgojno bilje. Isto tako, sva područja obiluju šparogama (Asparagus acutifolius), jednom od najpopularnijih proljetnih poslastica Istre.