Fauna

Bogata riznica životinjskih oblika

Mali stanovnici travnjaka i lokve

Osim prvenstveno važnog biljnog svijeta, životinjski je svijet Punte također bogat, upravo zbog tolike raznolikosti biljnog svijeta. Travnjaci, iako prvenstveno važni za rijetke i ugrožene biljne vrste, podržavaju i mnoštvo manjih stanovnika, od sitnih mrava pa do velikih kornjaša. Najljepši stanovnici travnjaka, danji leptiri, broje više od pedeset vrsta, a neke, poput ljepokrilog admirala (Vanessa atalanta) i stričkovca (Vanessa cardui) dolaze svake godine čak iz Afrike. U okolici mediteranske lokve, ali i po cijelom poluotoku, posebno oko vodenih tijela, mogu se susresti vretenca svih veličina: od nježnih zelendjevica i vodendjevojčica u neposrednoj blizine lokve pa do jurišnika, strijelaca i naravno, velikog cara (Anax imperator).

Klima povoljna za gmazove

Suha sredozemna klima posebno je povoljna za gmazove poput blavora (Pseudopus apodus), zelembaća (Lacerta viridis/bilineata), a primorska gušterica (Podarcis siculus) ovdje je iznimno brojna, čak i tijekom cijele godine. Ta brojnost gušterica također privlači mnoštvo zmija, ponajviše crne i šare poljarice (Hierophis viridiflavus carbonarius, H. gemonensis), koje nas često mogu uplašiti, no bez brige, potpuno su bezopasne. Od većih zmija, možemo naići na bijelicu (Zamenis longissimus) i četveroprugog kravosasa (Elaphe quatorlineata). Obje vrste duže su od dva metra, no potpuno su bezopasne.

Divljač

Punta također ima i brojnu divljač, koja uključuje zečeve (Lepas europaeus), fazane i prepelice te neke veće životinje poput divlje svinje (Sus scrofa), čaglja (Canis aureus), lisice (Vulpes vulpes), srne (Capreolus capreolus) te jazavca (Meles meles) i srodnih manjih zvijeri. Također, često možemo susresti vjevericu (Sciurus vulgaris) i puha (Glis glis).

Crna udovica i poskok

Na cijelom području premanturskog poluotoka, kao i svim obližnjim lokalitetima, nalazimo i dvije potencijalno opasne životinje: crnu udovicu (Latrodectus tredecimguttatus) i poskoka (Vipera ammodytes). Iako su obje vrste otrovnice iznimno bolnog ugriza, nijedna nije nužno smrtno otrovna. Svakako treba obratiti pažnju prilikom kretanja kroz rizične zone i u slučaju susreta, te vrste ne uznemiravati. Životinje otrovnice bi radije sačuvale otrov za ukusan plijen nego obrambeni ugriz. Ukoliko pak dođe do ugriza, važno je ostati smiren i što prije zatražiti liječničku pomoć.